Čeroki pismo

 Upečatljiv primer iz istorije pisma pruža nastanak slogovnog pisma, koje je oko 1820. godine u Arkanzasu izmislio Čeroki Indijanac koji se zvao Sekvoja, za pisanje na jeziku Čerokija. Sekvoja je zapazio da belci zapisuju znake na papiru, a i da su imali veliku korist kada su se tim znacima služili da zabeleže i ponove duge govore. Međutim, pojedinosti o načinu korišćenja tih znaka za njega su ostale tajna, budući da je Sekvoja (kao i većina Čerokija do 1820) bio nepismen i nije znao da govori engleski, a ni da piše na njemu. Kako je bio kovač, Sekvoja je počeo da smišlja sistem za vođenje mušterija. Nacrtao je svaku mušteriju; a potom je ucrtavao kružiće i crtice raznih veličina što je predstavljalo novčane svote koje mu duguju.


Oko 1810. godine Sekvoja je odlučio da stvori sistem za pisanje na jeziku Čerokija. Ponovo je počeo da crta slike, ali je od njih odustao jer su bile suviše složene i umetnički zahtevne. Potom je počeo da smišlja posebne znake za svaku reč, ali je ponovo bio nezadovoljan jer je smislio hiljade znakova. a i dalje su mu bili potrebni novi.

Sekvoja je, naposletku, shvatio da se reči sastoje od umerenog broja različitih znakova koji su se iznova pojavljivali u mnogim različitim rečima - ono što bismo nazvali slogovima. U početku je smislio 200 slogovnih znakova, pa ih je postepeno sveo na 85, većinom za spojeve jednog suglasnika sa jednim samoglasnikom.
Kao jedan od izvora za same znakove Sekvoji, koji je kopirao slova, poslužio je engleski bukvar dobijen od nekog učitelja. Oko dva tuceta njegovih slogovnih znakova za čeroki jezik preuzeta su direktno iz tog bukvara, mada naravno sa potpuno promenjenim značenjem, pošto Sekvoja nije znao šta znače na engleskom. On je, ma primer odlučio da oblik b predstavlja si, a 4 predstalja se... a neke znake je sam kreirao, kao na primer za ho. Sekvojino slogovno pismo nailazi na opšte divljenje profesionalnih lingvista jer dobro odgovara glasovima iz čeroki jezika, a i lako se uči. U veoma kratkom razdoblju, Čeroki Indijanci ostvarili su gotovo stopostotnu pismenost u slogovnom pismu, kupili su štamparsku presu, Sekvojine znake izlili su u štamparska slova i počeli da štampaju knjige i novine.
Džared Dejmond
Puške, mikrobi i čelik

Cherokee syllabary

Коментари

Популарни постови са овог блога

Sloboda by Džoni Štulić

Каже није наше

Уранска и хтонска божанства